Pinned Tweet
Kocka je zlo. Zlo koje donosi državi ogroman novac.
Zvanični podaci Agencije za privredne registre pokazuju - svako od nas, 5,5 miliona punoletnih građana Srbije, u 2025. godini potrošio je, prosečno, 28.686 dinara na kockanje i klađenje. Godinu dana ranije taj iznos je bio 25.396 dinara.
Ako vi niste jedan od onih koji se kocka i kladi, znajte da oni koji to čine troše mnogo, mnogo više od ovih 245 evra godišnje.
Prihod industrije kockanja i klađenja u 2025. godini iznosio je 157,8 milijardi dinara (1,35 milijardi evra), skoro 13% više nego u 2024.
Koliko je ovo veliki novac vidimo ako ga uporedimo sa izvozom celokupne IT industrije Srbije, koji je u 2025. iznosio 4,55 milijardi evra.
Deset najvećih kompanija za kockanje i klađenje u ukupnom prihodu ove industrije učestvuje sa udelom od 83,9%. Ovih deset kompanija u 2025. godini prihodovalo je ukupno 132,3 milijarde dinara - prvi put više od milijardu evra(1,13 milijardi).
Ali to nije sve.
Od 2012. godine do danas, deset najvećih kompanija za kockanje i klađenje povećalo je svoj prihod više od pet puta(5,03 puta)!
godine prihodovale su 26,3 milijarde dinara, da bi 13 godina kasnije taj prihod iznosio pomenute 132,3 milijarde dinara. Samo u poslednjoj godini rast je bio 14,5%.
76 kompanija koje se bave poslom klađenja i kocke i predale su finansijske izveštaje za 2025. godinu ostvarile su ukupnu neto dobit od 11,1 milijardu dinara (95 miliona evra).
To je četvrtina manje nego u 2024, kada je dobit iznosila 15,1 milijardu dinara. Prihodi rastu, ali dobit pada: najveći pad imaju Max Bet (sa 2,5 na 0,4 milijarde), Mozzart (sa 5,3 na 4,3 milijarde) i Meridian (sa 1,1 na 0,3 milijarde dinara).
Koliko je ovo velika dobit, govori nam podatak da budžet grada Niša — iznos za celokupno godišnje funkcionisanje trećeg najvećeg grada u Srbiji — za 2026. godinu iznosi 21 milijardu dinara.
Čiste pare koje ostaju kompanijama koje se bave kockanjem i klađenjem dovoljne su za više od pola godine rada celog jednog velikog grada!
Zato kladionice niču u svakom gradu i svakoj opštini. Prema podacima Udruženja priređivača igara na sreću, u Srbiji ima 2.900 sportskih kladionica, što je:
3× više nego u Italiji po glavi stanovnika
5× više nego u Velikoj Britaniji
6× više nego u Španiji
Zato što se vrte nenormalne pare, zato niko nadležan ne haje da spreči ovu igru na nesreću.
Šta slušate danas? #audiofil
Sjajan album, The Alan Parsons Project - Pyramid.
I naslovnica koju je kreirala umetnička grupa #Hipgnosis, koja je dizajnirala i verovatno najpoznatiju naslovnicu - Dark side of the moon.
11
Najviša mesečna neto zarada u Srbiji iznosila je u 2025. godini 140,4 miliona dinara.
Prosečna neto zarada u Srbiji u julu 2026. iznosila je 121.346 dinara.
Medijalna neto zarada iznosila je u istom mesecu 95.036 dinara. 50% procenata zaposlenih prima platu do tog iznosa, polovina od ukupno 2.355.940 zaposlenih.
Ali,
kada pogledamo podatke o zaradamo po decilima (svi zaposleni u Srbiji su podeljeni u 10 jednakih grupa), slika o razlikama postaje mnogo jasnija.
Bacite pogled, svaki decil broji oko 236.000 zaposlenih:
1. decil - do 68848 dinara
2. decil - do 70511 dinara
3. decil - do 75010 dinara
4. decil - do 84160 dinara
5. decil - 95036 dinara
6. decil - 107024 dinara
7. decil - 121550 dinara
8. decil - 140754 dinara
9. decil - 185000 dinara
Medijana je na 5. decilu, ali ispod su 4 decila, ili skoro milion zaposlenih koji prima nižu od medijalne zarade.
Iznad su još 2 decila do prosečne zarade u Srbiji. Znači, 70% zaposlenih u Srbiji, (1.650.000 zaposlenih) prima prosečnnu neto zaradu ispod proseka.
A gde je 10. decil?
U 10. decil spadaju svi oni koji primaju neto zaradu iznad 185.000 dinara - skoro tri puta višu od najsiromašnijih iz 1. decila.
Podelićemo 10. decil na 2 dela,
Prvi, 10. decil A - od 185.000 - 453.000 dinara - oko 207.600 zaoslenih
Drugi, 10. decil B - od 453.000 do 140.400.000 dinara - oko 27.900 zaposlenih
Da, dobro ste pročitali,
Najviša prijavljena zarada u Srbiji iznosila je 1,2 miliona evra mesečno, i ta osoba kao i mnogi najbogatiji su u desetom decilu. I oni neverovatno utiču na prosek. Recimo, ovaj gospodin/gospođa sa najvišom zaradom u Srbiji zarađuje kao 2040 zaposlenih iz 1. decila.
Obavezu podnošenja godišnje prijave za porez na dohodak građana imali su zaposleni koji su u 2025. godini ostvarili godišnji dohodak veći od 5.439.096 dinara (prosečno nešto više od 453.000 mesečno), što predstavlja trostruki iznos prosečne godišnje zarade po zaposlenom u Republici Srbiji.
Za godišnji porez na dohodak građana za 2025. godinu, Poreska uprava je primila ukupno 27.900 prijava.
Od toga skoro 20.000 u samo 2 grada:
• Beograd: 18.302 prijave (najveći broj).
• Novi Sad: 1.196 prijava.
Za to vreme,
Prosečna potrošačka korpa iznosi 110.739 dinara (poslednji podaci za maj 2026).
samo za hranu i bezalkoholna pića predviđeno je 42,854 dinara i za stanovanje (voda, struja, grejanje) još 24,247 dinara, ukupno samo za dažbine i hranu - 67.101 dinar - cela plata 235.000 zaposlenih iz 1. decila. Onih 235 hiljada iz drugod decila ostaje još 1500 dinara za zdravlje, transport, odeću i obuću, informisanje i komunikacije, rekreaciju sport, obrazovanje, duvan, alkohol, restorane i hotele...
I još jedan ogroman problem koji je vezan za prosečnu zaradu je taj da u čak 91% opština, u samo 6 van Beograda je zarada veća ili jednaka prosečnoj. Svuda drugde je manja.
U čak 37 lokalnih samouprava prosečna zarada je niža od republičke medijalne.
#Jasno
Birodi, birodi, zatvori vas Birodi :-) kakvi bolidi.
„BIRODI, JAVI SE!“ HIT SCENA U STUDIJU INFORMERA!
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, njegov zamenik Dejan Vukelić i Petar Pepo Popović napravili su spektakl u prvom Kolegijumu na Informer televiziji.
#informer
3
380
Umetnost "keč ola" (catch-all) 👉 Kako je Studentska lista namakla većinu – pogled kroz izlaznu anketu.
Pišu: Dr Slobodan Tomić, vanredni profesor Univerziteta u Jorku, Dr Mihajlo Popesku, osnivač i vodeći istraživač, Latenta (latenta.com)
radar.nova.rs/politika/kako-…
Kolega @DejanBursac objasnio.
1
164
Uuuu što neverovatnoća! @ipsos
Verovatnoća da na slučajnom uzorku od 3.624 ispitanika u Srbiji dobijete projekciju da lista Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija osvaja 47,4% na parlamentarnim izborima je
1 u 280.000.000.000.000 slučajeva.
Rečima: Jedan u dvesta osamdeset biliona slučajeva.
Verovatnoća da u Srbiji dobijete sedmicu na Lotou je
1 u 15.380.937 slučajeva.
Ekipa u Ipsosu koja je radila ovo predizborno istraživanje imala je 18,2 miliona puta veću šansu da osvoji sedmicu na lotou.
Šteta što nisu probali. Imaju neverovatnu sreću.
1
367
Uuuu što je moguće da @Ipsos niej lagao!
Verovatnoća da na slučajnom uzorku od 3.624 ispitanika u Srbiji dobijete projekciju da lista Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija osvaja 47,4% na parlamentarnim izborima je
1 u 280.000.000.000.000 slučajeva.
Rečima: Jedan u dvesta osamdeset biliona slučajeva.
Verovatnoća da u Srbiji dobijete sedmicu na Lotou je
1 u 15.380.937 slučajeva.
Ekipa u Ipsosu koja je radila ovo predizborno istraživanje imala je 18,2 miliona puta veću šansu da osvoji sedmicu na lotou.
Šteta što nisu probali. Imaju neverovatnu sreću.
2
197
Nikola Jovanovic retweeted
Evo nekoliko iskustava iz Makedonije i nekih mojih razmišljanja o tome šta nova Vlada Srbije ne bi trebalo da radi. Delimično su zasnovana na našem iskustvu u Makedoniji, kada je srušen režim Gruevskog.
1) Ne spajajte studentski pokret sa Vladom. Sačuvajte njihove odvojene identitete.
Ovo može postati jedna od najvažnijih inovacija srpske političke tranzicije. Studenti treba da sačuvaju svoju nezavisnost, uključujući i pravo da kritikuju Vladu kojoj su sami pomogli da dođe na vlast.
Vlada mora da vlada. Studenti moraju ostati slobodni da zahtevaju odgovornost i dobro je što nema studenata na izbornim listama. Ali ta podela mora biti stvarna.
Nema garancije da će nova Vlada biti dobra, ali ako ostane sačuvano jezgro nezavisnih mladih ljudi, uvek će postojati neko ko može da održi veru u bolje upravljanje Srbijom.
2)Ne dozvolite da spoljna politika dominira.
Posebno ne u prvoj godini vlasti. Rusija, Kina, Kosovo i evropske integracije zahtevaju ozbiljno upravljanje, ali izbegavajte nepotrebne diplomatske potrese dok se domaće institucije stabilizuju.
Ne otvarajte nove spoljnopolitičke frontove dok ne stabilizujete vlast kod kuće. Ne morate u prvoj godini da rešite geopolitički identitet Srbije.
Tako nećete dati ni povod da se nastavi kampanja da ste vlast nametnuta od strane centara moći iz inostranstva.
3) Ne obećavajte brzu pravdu, već reforme.
Ovo svakako već radite, ali morate biti svesni da će od danas nezadovoljstvo po ovom pitanju samo rasti.
Iz našeg iskustva u Makedoniji, ljudi će tražiti da svi završe u zatvoru. Nikada neće biti zadovoljni ni brojem uhapšenih ni time ko je uhapšen.
Tu postoji ozbiljna zamka. Ako se Vlada meša u rad pravosuđa da bi ispunila očekivanja javnosti, ponavlja praksu prethodnog režima. Ako se ne meša, deo javnosti će je optuživati da štiti ljude iz starog sistema.
Zato upravljajte očekivanjima. Objasnite precizno, korak po korak, šta će se dešavati, šta Vlada može da uradi i u kojim rokovima. Obećavajte reforme i konkretne institucionalne korake, a ne presude i zatvorske kazne.
4) Ne dozvolite da apstraktne reforme postanu jedina politika.
Ljudi će brzo zaboraviti revoluciju i vratiti se svakodnevnoj realnosti. A to znači da ćete, pored reformi, morati da isporučujete i konkretne rezultate u ekonomiji i javnim uslugama, posebno u ekonomiji.
Nemojte ponoviti grešku makedonske Vlade i celu prvu godinu govoriti samo o transparentnosti.
Građani moraju da osete da promena vlasti donosi nešto konkretno u njihov svakodnevni život. Reforme institucija su neophodne, ali same po sebi neće biti dovoljne da održe podršku javnosti.
5) Ne gubite vreme na velike dugoročne strategije.
Imajte dugoročnu viziju, ali vladajte kroz kratkoročne, merljive i ostvarive ciljeve.
Niste u situaciji da sada trošite vreme na velike državne strategije i ambiciozne planove čije ostvarenje zavisi od niza budućih reformi.
U prvoj, pa i u prve dve godine mandata, fokusirajte se na mali broj ključnih, potpuno ostvarivih projekata i reformi.
Obećajte samo ono što zaista možete da realizujete u uslovima kada je čitav državni aparat još uvek u velikoj meri pod uticajem prethodne vlasti.
6) Ne dozvolite da unutrašnje ideološke razlike ugroze većinu.
Studente je ujedinio jedan zajednički cilj: poraz Vučićevog političkog sistema. Ali to ne znači da imaju iste stavove o Kosovu, Rusiji, EU, poreskoj politici, socijalnim pitanjima ili ekonomskim reformama.
Te razlike će postati mnogo vidljivije kada budu morali da glasaju o konkretnim odlukama Vlade.
U ovoj fazi prvo dogovorite ograničen tranzicioni program Vlade i jasne mehanizme za rešavanje eventualnih međusobnih neslaganja.
Ne mora ova Vlada da reši sva pitanja. Ako se ja pitam, ne mora uopšte da se bavi nijednim pitanjem oko kojeg ne postoji konsenzus. Sva sporna pitanja koja mogu da čekaju, neka čekaju dok ne preuzmete stvarne poluge vlasti.
7) Ne dozvolite da se korupcija i arogancija pojave u novoj Vladi. Secite ih u korenu.
Najveći politički kapital studenata je njihov kredibilitet. To je brend koji morate da čuvate kao oči u glavi.
U Makedoniji Vlada imenuje oko 800 funkcionera na rukovodeće pozicije, u Srbiji verovatno mnogo više.
Nećete moći sve da ih kontrolišete. Pojaviće se i pohlepni i glupi ljudi, a biće i nesposobnih.
Od samog početka uvedite stroge standarde integriteta i jasne sankcije za one koji ih ne budu poštovali. Ne sme biti izuzetaka, čak ni za ljude koji su imali istaknutu ulogu u protestima.
Jedan korupcionaški skandal ili bahat funkcioner iz vaših redova može da napravi ogromnu štetu, upravo zato što su očekivanja od vas mnogo veća nego od prethodne vlasti.
8) Ne dozvolite da Vučić i dalje bude glavni lik srpske politike.
Ovo je posebno važno. Vučić je godinama gradio politički sistem u kojem se sve vrti oko njega. Nemojte mu dozvoliti da i iz opozicije nastavi da određuje političku agendu.
Ako svakodnevno budete odgovarali na njegove izjave, optužbe i provokacije, on će i dalje ostati u centru političkog života.
Naravno, morate se baviti nasleđem njegovog režima, odgovornošću i reformama. Ali nemojte dozvoliti da se čitav politički život i dalje svodi na Vučića.
Nova vlast koja svakog dana govori o Vučiću rizikuje da ostane opozicija Vučiću, iako je već na vlasti.
Vi morate da postavljate teme, a ne samo da odgovarate na njegove.
Za kraj, jedna preporuka iz mog iskustva u kriznom PR-u.
9) Ne tretirajte prvih šest meseci kao period normalnog vladanja. Vi ste u krizi.
Vlada mora da funkcioniše u režimu kriznog menadžmenta od prvog dana.
Uspostavite centralni krizni štab pod direktnom nadležnošću premijera, koji će raditi sedam dana u nedelji. Njegov zadatak biće da predviđa probleme, koordinira institucije i obezbeđuje brzo donošenje i sprovođenje odluka.
Vlada mora da ima jednu jasnu i usaglašenu komunikaciju, ali i da postavlja dominantan narativ u javnosti, kao što se to radi u kriznim situacijama.
Ako vi ne objasnite šta se dešava, neko drugi će to objasniti umesto vas.
Srećno, svi navijamo za vas!
Nikola Jovanovic retweeted
Agencije poput IPSOS-a imaju kako političke, tako i komercijalne klijente.
Pitam se koliko će kompanija koje rade sa IPSOS-om ostati njihovi klijenti nakon ovoga.
Jer stvar je prosta. U našoj industriji glavna poluga je poverenje. Ako ono nestane, nestaje i poslovanje.
Nikola Jovanovic retweeted
Na @KurirVesti, u dostupnim programskim sadržajima, od 25.10. se ne koristi reč blokader!
Od 1.1.2026. do 25.10.2026. reči koje imaju u osnovi blokader na ovoj TV je bila korišćena 1.405 puta.
Nikola Jovanovic retweeted
Svako ko je bio na rukovodićem pozicijama u @Ipsos u Srbiji je odgovoran za urušavanje integriteta profesije istraživača javnog mnjenja i poverenja u istraživanja javnog mnjenja i treba da bude predmet lustracije na nivou profesionanog angažovanja.
Nikola Jovanovic retweeted
Добро јутро само господину Ипсосу Стратеџик Маркетингу који је уочи изборне тишине покушао да спаси стари режим опстанка тако што је објавио истраживање које је, испоставиће се, омашило за милионе гласова кад се рачуна плус и минус СЛ и СНС.
Ризик који се није исплатио.
Vrlo skoro, ni jedna firma, ni jedno ministarstvo i lokalna samouprava više nikad neće kupiti istraživanje Ipsosa. Ako su lagali celo srpsko društvo, samo mogu da zamislim koliko su sve ove godine lagali klijente.
Marketinška istraživanja mere rejtinge, ne kreiraju ih!





















