ProPatria

Prvenstvene zadaće buduće Vlade Republike Hrvatske 1. Beskompromisna borba protiv korupcije i nepotizma Donijeti zakonski okvir koji će omogućiti djelotvoran kazneni progon svih osoba koje su od 1990. godine do danas djelovale na štetu Republike Hrvatske, njezinih građana i hrvatskoga naroda. Nezakonito stečenu imovinu potrebno je oduzeti, uključujući i naslijeđenu imovinu, ako se dokaže da potječe od koruptivnih ili drugih kaznenih djela, uz puno poštovanje ustavnih jamstava i sudskog postupka. 2. Zaštita domaćega tržišta rada Obustaviti izdavanje novih radnih dozvola stranim radnicima te postupno smanjivati broj već izdanih dozvola, vodeći računa o potrebama hrvatskoga gospodarstva i prijelaznom razdoblju. Prednost pri zapošljavanju treba imati hrvatski državljanin. 3. Povratak iseljenih Hrvata Izraditi cjelovit državni plan za poticanje povratka iseljenih Hrvata i njihovih potomaka. Pružiti porezne olakšice, stambenu potporu, pomoć pri zapošljavanju te pojednostavniti upravne postupke kako bi se olakšao povratak, osobito hrvatskim državljanima i pripadnicima hrvatskoga naroda koji govore hrvatskim jezikom. 4. Porezno rasterećenje i jačanje domaćega gospodarstva Smanjiti porezno opterećenje na manje od 20 %, rasteretiti rad i proizvodnju te stvoriti uvjete za snažniji razvoj hrvatskih poduzeća, obrta i obiteljskih gospodarstava. Poticati domaću proizvodnju i povećati njezinu natjecateljsku sposobnost na europskom i svjetskom tržištu. 5. Preustroj državne uprave Smanjiti opseg državne uprave, ukloniti suvišna upravna tijela i državne službe, pojednostavniti upravne postupke te povećati djelotvornost, odgovornost i otvorenost prema građanima. Svaka javna potrošnja mora biti opravdana i podložna nadzoru. 6. Zaštita hrvatskoga jezika Učvrstiti položaj hrvatskoga književnog jezika u javnom prostoru. U službenim priopćenjima, javnim glasilima, državnim službama, odgojno-obrazovnim ustanovama i javnim ustanovama prednost treba davati hrvatskim riječima i izrazima kada postoje odgovarajuće hrvatske istoznačnice. Državni dužnosnici trebaju u službenoj komunikaciji biti primjer pravilne i dostojanstvene uporabe hrvatskoga jezika. 7. Zaštita hrvatskih branitelja i vrednota Domovinskoga rata Trajno štititi dostojanstvo hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida, obitelji poginulih i nestalih te promicati istinu o Domovinskome ratu. Očuvati uspomenu na hrvatske branitelje i vrednote na kojima je utemeljena suvremena hrvatska država. 8. Osuda svih zločinačkih totalitarnih poredaka Zakonom zabraniti javno isticanje i veličanje obilježja komunističkoga te drugih zločinačkih totalitarnih poredaka, kao i opravdavanje ili nijekanje njihovih ratnih i poratnih zločina. Prema svim žrtvama takvih poredaka država mora iskazivati jednako poštovanje. 9. Znanstveno istraživanje logora Jasenovac Osnovati međunarodno stručno povjerenstvo koje će, primjenom suvremenih znanstvenih metoda i uz potpunu otvorenost arhivskoga gradiva, provesti temeljito i nepristrano istraživanje logora Jasenovac i cjelokupnoga sklopa ustaških logora radi utvrđivanja povijesnih činjenica. 10. Zaštita nacionalnih probitaka i državne cjelovitosti Obustaviti državno financiranje udruga, ustanova i drugih pravnih osoba koje svojim djelovanjem rade protiv ustavnoga poretka, državne cjelovitosti ili nacionalnih probitaka Republike Hrvatske. Zakonom urediti punu otvorenost njihova financiranja te ograničiti ili zabraniti financiranje iz stranih državnih izvora kada se ono koristi za djelovanje protiv interesa Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonima Republike Hrvatske. @VladaRH @Ured_PRH

Nikola Kajkić 🚨 EKSKLUZIVNO: NASTAVAK VIDEO MATERIJALA IZ VUKOVARA (VELEPROMET, 20.11.1991.) 🚨 Donosim ekskluzivne snimke nastale neposredno prije sjednice tzv. Vlade SAO Krajine, snimljene 20. studenog 1991. godine u krugu Veleprometa u Vukovaru. ⚠️ Pogledajte video do kraja. Na snimci se jasno vide akteri koji su upravo na tom mjestu i u tim trenucima donijeli stravičnu odluku o strijeljanju 300 ranjenika, civila i hrvatskih branitelja odvedenih iz Vukovarske bolnice na Ovčaru. 🔍 Posebnu pažnju obratite na Vladimira Kosića iz Vukovara. Čovjek koji se nalazi na ovim snimkama i danas slobodno živi u Vukovaru, gradu koji je pretrpio nezapamćenu kalvariju. Ovo su povijesne činjenice i materijalni dokazi koji ne smiju biti zaboravljeni, niti smiju proći bez odgovornosti onih koji su u tome sudjelovali. Idemo dalje, i to nije sve! Pratite i dijelite objavu kako bi istina izašla na vidjelo. 🇭🇷 #Vukovar #Ovčara #Velepromet #IstinaOVukovaru #DomovinskiRat #NikolaKajkić #PravdaZaŽrtve #Ovčaraneispričanaprića

Rijeka, Zagreb,...

Čuvarice - Spokoj (Official video) youtube.com/watch?v=MWW1juWh…

Izrađeno pomoću umjetne inteligencije ?

Zločin bez kazne – Borovica, Vareš 1993. 5. studenoga 1993. godine – dan kada je Borovica spaljena, a njezini stanovnici protjerani sa svojih stoljetnih ognjišta. Početak studenoga 1993. godine ostat će crnim slovima upisan u povijest vareškoga kraja, a posebno župe Borovica, koja je prije Domovinskoga rata brojala oko 1.500 stanovnika. Dana 5. studenoga 1993. godine postrojbe Armije BiH upale su u varešku župu Borovica te započele razaranje i spaljivanje Donje i Gornje Borovice. U samo nekoliko dana gotovo je potpuno uništeno mjesto u kojem su generacije hrvatskih obitelji stoljećima živjele, stvarale i čuvale svoja ognjišta. Od 5. do 7. studenoga 1993. godine Borovica je gorjela. Ubijeno je 18 hrvatskih branitelja i civila, spaljeno svih 315 obiteljskih kuća te oko tisuću gospodarskih objekata. Stanovništvo je protjerano, a selo je pretvoreno u zgarište. Posebno potresnu sudbinu doživjeli su stariji i nemoćni stanovnici koji nisu željeli napustiti svoje domove, vjerujući da nitko neće nauditi bespomoćnim i nenaoružanim ljudima. Nažalost, njihova vjera u ljudskost nije ih spasila od zločina. Ni nakon 33 godine nisu pronađeni posmrtni ostaci Marka Parića, Ive Vukančića i Mate Ivkića, za koje se navodi da su početkom studenoga 1993. godine spaljeni u Borovici. Posmrtni ostaci Stjepe Markovića, Ilije Ivkića i još dvojice civila koji su doživjeli istu sudbinu naknadno su razmijenjeni u Visokom. O razmjerima razaranja svjedočili su i pripadnici tadašnjeg UNPROFOR-a, koji su ušli u Borovicu dok je još gorjela. Prema zabilježenim svjedočanstvima, prizori koje su zatekli bili su toliko potresni da su izjavili kako su vidjeli nešto što normalan ljudski um ne može učiniti. Borovica nije izgubila samo svoje kuće i gospodarske objekte. Izgubila je svoje ljude, obitelji su ostale bez najmilijih, a stoljetna ognjišta pretvorena su u pepeo. Uništen je život jednoga mjesta, a njegovi stanovnici prisiljeni su potražiti sigurnost daleko od svojih domova. Trideset i tri godine poslije ostaju bol, sjećanja i brojna neodgovorena pitanja. Obitelji žrtava još uvijek čekaju istinu, pronalazak posmrtnih ostataka svojih najmilijih i pravdu za počinjene zločine. Za zločine počinjene nad Borovicom i njezinim stanovnicima, prema dostupnim navodima, do danas nitko nije odgovarao. Zaborav ne smije biti sudbina Borovice. Naša je moralna i ljudska obveza čuvati istinu o stradanju njezinih stanovnika, dostojanstveno se prisjećati nevinih žrtava i ustrajati na tome da svaki zločin dobije svoj pravosudni epilog. Borovica, studeni 1993. – 33 godine boli, sjećanja i čekanja pravde. Neka je vječni pokoj svim nevino stradalima, a istina o Borovici neka nikada ne bude zaboravljena. (Izvor: FB)

Priznanje CG agresora

Društvo Dalije Orešković. (@OreskovicDalija)